Sjeverno od Splita nalazi se Kaštelanski zaljev sa sedam Kaštela: Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Stari i Kaštel Štafilić.

Prelijepo Jadransko more, zavučeno između otoka Čiova i Splitskog poluotoka na podnožjima planine Kozjak formira Kaštelanski zaljev. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima.

Na prostoru Kaštela čovjek obitava od pamtivijeka, jer postoje ostaci još iz starog kamenog doba (kameni artefakti stari najmanje 50,000 godina nađeni u Mujinoj pećini).

Za vrijeme Rimskog carstva Salona (današnji Solin) postaje središte događanja, čije gradske iskopine su do dandanas sačuvane. Salona je smještena između Kaštela i Splita. Jedna od velikih intervencija toga doba bila je gradnja cesta. Tako je izgrađena cesta Salona-Tragurium (Solin - Trogir) koja je prolazila manje ili više koridorom današnje Kaštelanske ceste.
 

Vrijeme velikih nemira počinje seobama naroda od sredine 4st. i kulminira padom Salone sredinom prve četvrtine 7st. Na opustošenom području naseljavaju se Hrvati koji osnivaju svoju državu.

Ubrzo prelaze na kršćanstvo, te izdaju prve povelje kojima daju Crkvi dijelove svoga kraljevskog posjeda. U svojim naseljima izgradili su crkvice koje i danas postoje i svjedoče o tim nestalim naseljima.

Nedugo nakon što je Venecija zauzela Dalmaciju, Kaštelima je zaprijetila opasnost od Turaka koji su sljedećih 200 godina napadali i pustošili trogirsku i splitsku okolicu, ali Kaštela nikad nisu pala. U to se vrijeme zacrtava današnji izgled Kaštela.

Zbog lakše obrane stanovništva i posjeda splitske i trogirske vlastele gradi se dvadesetak utvrda oko kojih kasnije nastaje sedam sela. Po tim utvrdama Kaštela su i dobila ime (Castel).

Područje između Kozjaka i mora sa svojim ljepotama, blagom klimom i bistrim morem oduvijek je privlačilo ljude iz raznih dijelova svijeta.

Stoljećima su na tom području građene vile i kuće za odmor, a tlo je obrađivano raznim Mediteranskim biljem posebice vinovom lozom i maslinama.